Emigracija

Emigracija smanjuje kriminal
Neočekivani prateći efekat novog talasa emigracije Poljaka, koji odlaze u druge zemlje EU radi zaposlenja i bolje zarade, je osetno smanjenje kriminala u samoj Poljskoj. Prema nezvaničnim procenama, trbuhom za kruhom je, od ulaska u Evropsku uniju u maju 2004. godine ,otišlo oko dva miliona Poljaka. "U gastarbajtere odlaze pre svega mladi, a među njima policija beleži najviše prestupa. Za poslom su otišli i zavađeni navijači fudbalskih klubova u Krakovu", prenosi ocene policije sa juga Poljske dnevnik "Gazeta Viborča".

Tesla i kuglaste munje

Kuglasta je munja najneobičnija i najrjeđa od svih atmosferskih pojava. Fenomen koji se pojavljuje na mjestima i u prilikama gdje se najmanje očekuje, iznenađujuće je zapostavljen u godini Nikole Tesle, briljantnog znanstvenika, koji ga je predano proučavao. Tesla je tvrdio da ih je potpuno razumio, ali je, shvativši njihov razoran vojni potencijal, zapisao da će tajna o kuglastim munjama završiti s njime u grobu.Jedan od prvih zabilježenih slučajeva susreta s kuglastom munjom potječe iz XVI. stoljeća, kada je jedna zapalila ljubavnicu francuskog kralja Henrika II.Povijest također kaže da su i rođenje slavnog Nostradamusa 14. prosinca 1503. u Saint Remyju u Provansi obilježile kuglaste munje kojima je vrvjelo nebo nad gradom te noći. U modernim vremenima o tim su prelijepim, sjajnim, električnim sferama javljali i opisivali ih piloti tijekom leta, vidjeli su ih iz podmornica, na ratištima, u obiteljskim kućama. Oni koji tvrde da su ugledali NLO, mogu biti 90 posto sigurni da su ugledali kuglastu munju.Iako kuglaste munje uglavnom snažno eksplodiraju, ponekad jednostavno “ispare”.– Još nije potpuno jasno kako kuglaste munje nastaju. Prvi tko ih je razumio intuitivno bio je Nikola Tesla. U svom članku “Bežični prijenos električne energije”, objavljenom 5. ožujka 1904., napisao je da je shvatio kako nastaju i uspio ih umjetno proizvesti u svom laboratoriju u Colorado Springsu. Poslije, shvativši njihov potencijal kao razornog oružja, izjavio je da će njihovu tajnu sa sobom ponijeti u grob. Tesla ipak vjerojatno nije shvaćao i njihovu teoretsku pozadinu. U svakom slučaju kuglaste su munje usmjerena energija, što je Tesla intenzivno proučavao.Ogromnu količinu energije zarobljenu na tako malom prostoru prvi je u listopadu 1936. izračunao B. L. Goodlet. Njemu je pred nosom jedna kuglasta munja promjera 10 do 15 centimetara ušla u prostor gdje je radio i sletjela ravno u posudu sa 16 litara vode. Voda je u trenutku proključala i gotovo sva isparila. Voda koja je ostala, bila je vrela i nakon dvadeset minuta hlađenja. Goodlet se odmah bacio na posao. Izmjerivši koliko je vode ishlapjelo ključanjem, te koliko je energije potrebno uložiti za to, kao i za taljenje telegrafskog voda te za spaljivanje okvira prozora što se sve našlo kuglastoj munji na putu i na što je trošila energiju, izračunao je o kakvoj se koncentraciji energije radilo u fenomenu kojemu je svjedočio. Ispalo je da je ta mala kuglasta munja, mase tek nekoliko grama, sadržavala više od jednog kilovatsata energije!Toliko energije po jedinici mase koliko ima kuglasta munja, nema ni jedan danas poznati spremnik energije. Praktične vrijednosti razumijevanja i iskorištavanja fenomena kuglaste munje bile bi stoga od velike gospodarske vrijednosti. O vojnoj tehnologiji da ne govorimo. Stoga su ih još od doba Tesle mnogi nastojali umjetno proizvesti. Nekima su cijeli laboratoriji odletjeli u zrak, ali nisu uspijevali. Kako to obično biva, rješenje je bilo nadohvat. Dvojici braće Kennethu L. Corumu i Jamesu F. Corumu 1989. palo je na pamet da naprave aparat, doslovno slijedeći Teslinu “kuharicu”. Imali su tvrtku koja se i inače bavila Teslinim patentima, pa im je pokus uspio vrlo brzo uz pomoć dvaju oscilatora različitih frekvencija. Zahvaljujući Internetu, danas se svatko tko je voljan eksperimentirati vrlo jednostavno može domoći skica za konstrukciju vlastitog aparata. Međutim, praktična primjena ovog ploda Teslina genija, čije bi posljedice bile revolucionarne, još visi u zraku.Do kuglastih munja Tesla je došao istraživanjem načina bežičnog prijenosa elektromagnetske energije, što mu je bila osnovna preokupacija tijekom cijelog istraživačkog vijeka. To nije zaboravljeno. Prije dvije godine izrađena je analiza tržišta, kako bi se izračunale uštede energije, ako bi se ostvarivao bežični prijenos struje. Ako smo nakon gotovo jednog stoljeća naučili donekle svladati kuglastu munju, možda ni bežični prijenos energije nije daleko.Kuglaste munje sačinjene su od plazme. Plazma je visoko ionizirani plin, u kojem je naboj elektrona uravnotežen nabojem pozitivnih iona, tako da je, kao sustav, električno neutralan. Plazma nastaje izlaganjem plinova električnom ili elektromagnetskom polju pri niskom tlaku. Iako mnogi i danas pokušavaju objasniti prirodu kuglaste munje, nije dokraja razjašnjeno kako te, električno nabijene čestice, koje međusobno djeluju električnim i magnetskim silama, ostaju u ograničenom volumenu. Što se sve – pa i u obliku kuglaste munuje – ne raspadne nego se još i giba, misterija je više! Razumijevanje načina na koji plazma sama sebe održava u ograničenom prostoru bilo bi ključ ostvarivanja kontrolirane termonuklearne fuzije, procesa koji bi, oponašajući “izgaranje” Sunca, čovječanstvu dao neograničene količine “čiste” energije. Plazma se kao stanje pojavljuje od postanka svemira i zapravo je iz nje većina vidljiva svemira. Nastaje pri udaru munje, čini polarnu svjetlost, a njena dva najpoznatija oblika čovjek zove Sunce i plamen. Nikakvo čudo što je baš Tesla konstruirao uređaj kojim je dobio plazmu pomoću struje od raznih plinova.

Vodeći strani investitori u Srbiji od 2002. do 2006. godine

Filip Moris SAD Duvan Privatizacija 611
Banka Inteza Italija Bankarstvo Preuzimanje 590
InBev Belgija Pivo Preuzimanje 430
Merkator Slovenija Maloprodaja Grinfild 240
Lukoil Rusija Nafta Privatizacija 210
Holcim Švajcarska Cement Privatizacija 185
Alfa banka Grčka Bankarstvo Privatizacija 152
U.S. Steel USA Čelik Akvizicija 150
MetroKeš&Keri Nemačka Velikoprodaja Grinfild 150
OMV Austrija Nafta Grinfild 150
Koka kola SAD Sokovi Preuzimanje 142
OTP Mađarska Bankarstvo Privatizacija 132
Lafarž Francuska Cement Privatizacija 126
San Paolo IMI Italija Bankarstvo Privatizacija 122
Cimos Slovenija Livnica Privatizacija 100

EU i nezaposlenost

Rekordno niska nezaposlenost u evrozoni

Nezaposlenost u dvanaest država Evropske unije koje koriste evro pala je u junu na rekordno niskih 7,8 odsto, saopšteno je u Briselu uz ukazivanje da se nezaposlenost smanjuje drugi uzastopni mesec i da je praćena snažnim pokazateljima jačanja ekonomije evrozone.
Stopa nezaposlenosti u maju je bila 7,9 procenata pošto se predhodno dva meseca držala na osam odsto, uprkos pokazateljima da Evropa zarađuje na rastu izvoza uzavrelim azijskim privredama. Nezaposlenost u evrozoni je na najnižem nivou od kako je statistička agencija Eurostat počela da beleži podatke za zonu u oktobru 1998. godine, a u junu prošle godine je iznosila 8,6 procenata. I u svih 25 država EU nezaposlenost je pala u julu, na 8,1 odsto sa 8,2 procenata u maju. To je najniža brojka od kako se deset država priključilo EU maja 2004. Eurostat procenjuje da je u junu 11,5 miliona ljudi bilo bez posla u evrozoni, a 17,7 miliona u svih 25 država EU. Najniže stope nezaposlenosti beleže se u Holandiji sa 3,8 odsto, Danskoj sa 3,9 i Irskoj sa 4,4 procenata. Poljska vodi evropsku stopu sa 16 procenata nezaposlenih. Slede Slovačka sa 15,1, Grčka sa 9,6 odsto u poslednjem kvartalu 2005. i Francuska sa 8,7 procenata nezaposlenosti. Gotovo trećina radno sposobnih Poljaka mlađih od 25 godina je van procesa rada, kaže Eurostat. Sedamnaest država članica EU zabeležilo je pad stope nezaposlenosti u poslednjih godinu dana. Najveći pad je u Estoniji gde je sa osam procenata u junu 2005. godine, procenat nazaposlenih spušten na 4,8 odsto. Sličan rezultat ostvaren je i Litvaniji gde je nezaposlenost pala sa 8,4 na 5,4 procenata za dvanaest meseci. Najveći relativni porast nezaposlenosti imala je Malta sa 7,2 na 8,5 procenata, zatim Ujedinjeno kraljevstvo sa 4,6 na 5,3 odsto, a nakon njih slede Slovenija i Kipar.

Telenor postaje vlasnik Mobi 063

Održana je javna aukcija na kojoj je prodat Mobi 063, drugi po veličini operator mobilne telefonije u Srbiji. Nakon što je ustanovljeno da je BK Trade vršio mnogobrojne malverzacije kompanija je oduzeta (iako je bilo određenih problema sa autrijskom grupacijom investitora, koji su razrešeni arbitražom i dogovorom), i sada je na aukciji prodata. Početnu cenu koja je iznosila više od 800 miliona evra su ponudile egipatska kompanija Oroskom, norveški Telenor, kao i austrijski Mobilkom. Međutim, nakon objavljivanja početne cene na aukciji (najviša inicijalno ponuđena cena) od 1 373 000 000 evra, Oroskom je odustao, a ostali su Mobilkom i Telenor. Nakon nadmetanja, došlo se do cene od 1 513 000 000 evra, iznad koje ni jedna ni druga kompanija nisu želele da idu. U tom slučaju pravilo je da se pobednik određuje na osnovu toga ko je ponudio višu inicijalnu ponudu, dok cena prodaje biva poslednja dostignuta. Kako je inicijalna ponuda austrijskog Mobilkoma iznosila 805 miliona evra, a Telenora već pomenutih 1.373 milijardi, pobednik aukcije je postala norveška kompanija Telenor. Telenor je dužan da u roku od 6 meseci krene sa pružanjem komercijalnih usluga, a da u roku od 5 godina pokrije 60% populacije, kako stoji u uslovima konkursa.
Kompanija Telenor je osnovana 1855. godine i bila je državna firma sa totalnim monopolom u Norveškoj sve do 1994. godine, kada je uspostavljen Norwegian Telecom kao javna korporacija. U decembru 2000. godine Telenor je delimično privatizovan, a akcije kompanije su se pojavile na berzi. Kompanija se bavi telekomunikacionim uslugama u mnogim zemljama Evrope i Azije. Na dugačkoj listi zemalja u kojima su prisutni se nalaze Rusija (od 1994.), Bangladeš, Grčka, Irska, Nemačka, Austria (1997), Ukrajina (1998), Malezija (1999), Danska, Tajland (2000), Mađarska (2002), Crna Gora (2004), Pakistan (2004), a odskora i Slovačka i Češka. Sedište kompanije se nalazi u mestu Fornebu, u neposrednoj blizini Osla, prestonice Norveške. Kompanija poseduje preko 80 miliona pretplatnika širom sveta.

EU podrzava Srbiju u EU

Sve više građana zemalja EU podržava ulazak Srbije u Uniju, pokazuje poslednje istraživanje Evropske komisije "Eurobarometar". Rezultati istraživanja pokazuju da je 47 odsto ispitanika podržalo ulazak Srbije u EU dok je protiv bilo 39 odsto. Takav rezultat predstavlja povećanje podrške Srbiji za osam procenata u odnosu na istraživanje od pre šest meseci.Najraspoloženiji da Srbiju prime u EU su Grci, Slovenci, Šveđani, Danci, Kiprani i Holanđani, a ulasku se najviše protive Austrijanci, Nemci, Finci, Mađari i Italijani, pokazalo je istraživanje "Eurobarametar" urađeno u martu. Istraživanje Evropske komisije pokazalo je da, od zemalja Zapadnog Balkana, građani 25 zemalja EU najviše žele da im se pridruži Hrvatska, zatim Makedonija, SCG i na kraju Albanija. Promenu stava Evropske unije prema Srbiji, direktor Medijum Galup agencije Srbobran Branković uzima kao važan razlog i promene stava gradjana Srbije prema Evropskoj uniji. Prema najnovijem istraživanju te agencije, za samo mesec dana promenio se odnos, i u Srbiji je više evroentuzijasta i realista nego evroskeptika i fobista. "Sada preovladava proevropsko stanovnište", rekao je Branković.