Covek 2150.godine

Genske modifikacije, različiti implantati koji nadomeštaju delove tela i razni lekovi .. 2150. god
pre 1h 32min
Paralizirani Matthew Nagel iz Bostona može micati predmete pomoću svojih misli. Taj 26-godišnji mladić, koji je kao srednjoškolac smatran velikom nogometnom nadom, prije pet godina teško je izboden nožem, a njegova je leđna moždina tako ozlijeđena da je ostao paraliziran od vrata nadolje. U ljeto 2004. godine Matthew je podvrgnut revolucionarnoj operaciji tijekom koje mu je na desnu stranu lubanje ugrađen čip koji neuronsku aktivnost pretvara u pokrete. Čip je povezan s kompjutorom koji mladićeve misli pretvara u pokrete kursora: Matthew je tako naučio uključiti TV, mijenjati kanale i igrati kompjutorske igrice. Istraživanja Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte (DARPA) u američkoj vojnoj bazi u Arlingtonu ciljano se provode kako bi se promijenio metabolizam vojnika, što bi im omogućilo da učinkovito funkcioniraju bez sna i hrane i do tjedan dana. Drugi program, pak, ide za tim da vojnike osposobi kako bi snagom svojih misli, fokusirani na ranu, mogli zaustaviti krvarenje. Radikalna evolucijaKada je u jesen 2000. godine rođen mali Adam Nash, liječnici su uzeli komadić njegove pupkovine. Zatim su iz pupkovine izolirali matične stanice i ubrizgali ih u koštanu srž Adamove starije sestre Molly koja je bolovala od rijetke nasljedne bolesti - Fanconijeve anemije. Adam je bio dizajnirana beba, začet je umjetnom oplodnjom, a zatim među nekolicinom embrija pomoću preimplantacijske genetske dijagnostike (PGD) izabran kao idealni davatelj koštane srži svojoj teško bolesnoj sestri. Napredak je nepredvidivKada pokušavaju predvidjeti kakve će tehnologije prevladavati za 20 godina, futurolozi se ne mogu osloniti na analizu tehnološkog razvoja u prošlosti jer većina tehnologija ne napreduje linerano, nego eksponencijalno. Primjerice, snaga informatičke tehnologije udvostručuje se svakih 18 mjeseci. Od 1990. godine cijena sekvenciranja DNK svaka se 23 mjeseca prepolovila. Trebalo je 15 godina da se očita genomska sekvenca HIV-a, virusa koji uzrokuje AIDS. No, kada se 2003. godine pojavio SARS (Teški akutni respiratorni sindrom) znanstvenici su genom njegova virusa očitali za svega 31 dan. Broj nanotehnoloških patenata udvostručuje se svake dvije godine, a rezolucija “skenera za mozak “ svakih 18 mjeseci.- Stotinama tisućama godina naše su tehnologije bile usmjerene prema vanjskom svijetu, s ciljem da modificiramo naš okoliš. Sada raspolažemo nizom tehnologija koje su usmjerene prema nama, na modifikaciju našeg uma, metabolizma, osobnosti, ali i naše djece - tvrdi Joel Garreau, novinar i urednik Washington Posta te autor knjige “Radikalna evolucija”. Slično misli i Gregory Stock, autor knjige “Redizajnirani ljudi”. - Granica je jedino u nama samima - smatra Stock, inače profesor na Sveučilištu California u Los Angelesu te savjetnik za biotehnologiju bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona. I američka je Nacionalna zaklada za znanost (NSF) još 2002. godine predskazala neizbježnu znanstvenu i tehnološku revoluciju koja bi mogla omogućiti “golema poboljšanja” u ljudskim sposobnostima. Godinu dana kasnije predsjednikovo bioetičko povjerenstvo, koje je George Bush utemeljio kako bi ga savjetovalo o pitanjima poput kloniranja i matičnih stanica, sastavilo je listu tehnologija koje bi, sada ili u budućnosti, mogle osnažiti normalno čovjekovo funkcioniranje. Riječ je o pet područja u kojima već postoje tehnologije ili eksperimentalne terapije za “čovjekovo poboljšanje”, uključujući genetske modifikacije, lijekove koje snaže naše fizičke performanse, psihoaktivne lijekove koji utječu na raspoloženje, apetit, pamćenje, libido i koncentraciju, implantate koji nadomještaju dijelove tijela te mogućnosti produljenja čovjekova prosječnog životnog vijeka. Iako su s nekim modifikacijama već startali, NSF smatra da će do punog zamaha na planu “poboljšanja čovjeka” doći za 10 do 20 godina. - Sva te tehnologije poboljšanja ljudi nastale su s prvenstvenim ciljem da se pomogne bolesnim ljudima. Nakon toga približile su se svima onima koji tragaju za nekim poboljšanjem svoga tijela ili uma - tvrdi Garreau. A prilika za poboljšanje je mnogo. Primjerice, u svijetu se trenutno radi na razvoju 40 lijekova koji jačaju pamćenje, koncentraciju, sposbnost donošenja odluka i planiranja. Doživjeti stotuGerontolozi smatraju da smo na početku procesa koji će rezultirati značajnim produljenjem životnog vijeka. Još prije stotinjak godina očekivana je životna dob u razvijenom svijetu iznosila 55 godina, a sada iznosi 80 godina.- Došli smo do čudesnog produljenja životnog vijeka slučajno jer to nismo zapravo planirali - tvrdi u New Scientistu Sarah Harper, direktorica Instituta za starenje Sveučilišta Oxford. No, sada ciljano rade na produljenju ljudskog vijeka kako bi neki od nas koji sada živimo na planetu bili ovdje i 2150. godine. Futurolog Ray Kurzweill predviđa da će već za nekoliko desetljeća očekivana životna dob na Zapadu narasti barem na 120 godina. Većina bolesti, tvrdi on, moći će se prevenirati ili izliječiti. Lijekovi će biti individualno “skrojeni” na osnovi bolesnikova DNK, a minijaturni roboti, tzv. nanoboti, bit će rutinski injektirani u pacijentov krvotok. Bit će korišteni prije svega kao “dijagnostička patrola”: otkriju li da nešto u čovjekovu tijelu nije u redu, odmah će ga “upozoriti”.- Ako možemo napraviti bolja ljudska bića dodavanjem određenih gena, zašto to ne bismo učinili - smatra nobelovac James Watson, koji je 1953. godine zajedno s Francisom Crickom otkrio strukturu DNK. I Gregory Stock vidi neizbježne rezultate dekodiranja čovjekova genoma. - Potrošili smo milijarde dolara kako bismo razotkrili našu biologiju. Nismo to učinili samo iz radoznalosti, nego kako bismo poboljšali naše živote - tvrdi Stock. No, jesu li sva ta “poboljšanja ljudi” nužna i neizbježna? Ako ćemo živjeti 150 godina, kako ćemo znati kad je vrijeme da zasnujemo obitelj? Bude li čovjekov život lišen svake boli i bolesti, hoćemo ili uopće znati što je sreća? Protivnici “poboljšanja ljudi” poput Francisa Fukuyame i bioetičara Georgea Annasa zalažu se za globalni sporazum koji bi genetske modifikacije na ljudima kvalificirao kao zločin protiv čovječnosti. U svakom slučaju, doba “poboljšanja ljudi” već je počelo i ne može se lako zaustaviti. Iako se ne može gledati u budućnost, možda će “novi” ljudi gledati nas u svjetlu u kojem mi danas vidimo neandertalce. Sport u budućnosti: Genski doping atletičaraProzac mijenja raspoloženje, a Viagra metabolizam. Anabolički steroidi povećavaju mišićnu masu, no oni su primitivni oblik “snaženja ljudi”. H. Lee Sweeney sa Sveučilišta Pennsylvania tvrdi da su Olimpijske igre u Ateni 2004. godine bile vjerojatno posljednje bez genetski pojačanih sportaša. On i njegove kolege stvorili su super mišićave “Schwarzeneggerove” štakore. Izgledaju kao da su tovljeni, s vratom širim od glave, a žive dulje i oporavljaju se mnogo brže od ozljeda nego štakori na kojima nisu rađene genetske manipulacije u cilju njihova poboljšanja. Sweeney smatra da je samo pitanje vremena kad će ta tehnologija ući u svijet sporta. Zamrzavanje jajnika: Nadvladan biološki satQuardi Touirat 1997. godine dijagnosticiran je Hodgkinov limfom te je bila podvrgnuta kemoterapiji i zračenju zbog čega je ostala neplodna. No, liječnici su prethodno su pohranili .komadić tkiva njezina jajnika. Kada je žena poželjela zasnovati obitelj, presađeno joj je zdravo tkivo. Na posljetku je zatrudnjela prirodnim putem i rodila zdravu djevojčicu. Ova tehnologija omogućuje ženama da nadvladaju biološki sat. Naime, “porcije” jajnika, izvađene i zamrznute dok su žene mlade i plodne, mogu im ponovno transplantirati u 60-im godinama života. Neurofarmakologija: Lijekovi koji bildaju mozak Oko 10 posto američkih studenata uzima Ritalin kako bi poboljšali svoju koncentraciju. Ako je Prozac, koga uzima 28 milijuna Amerikanaca, svojevrsna “tableta za sreću”, Ritalin igra ulogu sredstva za društveni nadzor. Lijek se prepisuje hiperaktivnim dječacima koji imaju poteškoće s mirnim sjedenjem u razredu. Modafinil, koji se originalno koristi za poremećaje spavanja, pokazuje se kao sredstvo koje zdravim ljudima poboljšava pamćenje. Istraživanja pokazuju da neke ispitanike drži budnima i živahnima i do 90 sati, a da pritom ne pokazuju znake nervoze ili gubitka koncentracije. No, to je tek početak: znanstvenici smatraju da će “lijekovi koji snaže mozak” procvat doživjeti u idućih 10 do 20 godina kada ćemo ih konzumirati kao što danas pijemo kavu.